ponedjeljak, 15. kolovoza 2011.

KORNELIJE NEPOT


Najstariji poznati spisatelj, čije su se biografije o «znamenitim muževima» sačuvale jest KORNELIJE NEPOT ( 99 –24 pr.Kr). Bio je uvjeren da značaj čovjeka određuje njegovu sudbinu i da se prava narav čovjeka vidi u njegovim djelima.

U I. st. pr. Kr. rimski historiografi kritiziraju stil pisanja rimskih analista, među kojima se najviše ističe kritiziranje Katona. Najznačajniji historičari toga razdoblja su Cezar i Salustije. Rimska umjetnička proza svoj uzor je pronašla u grčkoj retoriziranoj historiografiji te postaje okosnica školske nastave.

Kornelije Nepot pripadao je drugorazrednim piscima toga vremena. Njegovo mjesto rođenja ne može se sa sigurnošću utvrditi. Pretpostavlja se da je rođen u Ticinu (današnja Pavia) ili nekom drugom gradu u transpadanskoj Galiji. Bio je sugrađanin Vibija Severa, Insubra Tita Kacija te Gaja Valerija Katula koji mu je posvetio svoju zbirku pjesama. Smatra se da je vrhunac njegova stvaralaštva bila 40-a god. pr. Kr. kada je već bio u poodmaklim godinama života. Nepot je dolazio iz viteškog staleža, a zbog svojeg bogatstva nije se trebao baviti politikom već se je mogao posvetiti literarnom radu te prijateljevanju sa intelektualcima u kojima prednjači prijateljstvo sa Titom Pomponijem Atikom. Prijateljevao je i sa Ciceronom te su se povremeni i dopisivali.

Izgubljena djela

Među najranijim djelima koja nisu sačuvana ubrajamo Kroniku (Chronica) u tri knjige. Za pisanje ovog djela Nepot se poslužio Apolodarovom Kronikom koja govori o razdoblju od osvajanja Troje pa sve do njegovog doba. U svom djelu govori o rimskoj povijesti, a započinje obrađivanjem mitskog doba. O ovom djelu svjedoče nam Katul, Auzonije i Aul Gelije. Njome su se koristili Ciceron, Aul Gelije i Solin.

Slijedeće Nepotovo izgubljeno djelo su Primjeri (Exempla). Sačuvana su tri fragmenta; prvi iz druge knjige koji je neindikativan, drugi iz pete knjige koji govori rimskim zarobljenicima koje je nakon bitke kod Kane Hanibal poslao u Rim kako bi oslobodio zarobljene Kartažane i treći fragment koji govori o Tiberiju Semproniju Grakhu, ocu braće Grakho te njegovom velikodušnom postupku prema Scipionu Azijskom i Scipionu Afričkom Starijem. U zadnjem fragmentu ne navodi se redni broj knjige. Pretpostavlja se da je ovo djelo bilo zbirka anegdota. Smatra se da je Nepot napisao i djelo o luksuzu u rimskim životima; uređenju i gradnji kuće, o uporabi plemenitih metala, mramora, dragog kamenja i grimiza te o pretjeranom uživanju u jelu i piću.

Djelo Horografija ili Geografija (Chorographia ili Geographia) je zemljopisno djelo; sačuvani su djelovi koji se odnose na ocean, na put od Arapskog zaljeva prema Gadu, na Mauretaniju, na cisalpinsku Galiju; precizno navodi dužinu Alpa, udaljenosti Tračkog od Kimerskog Bospora, opseg otoka Kerne. Ovim djelom služili su se Plinije Stariji i Pomponije Mela.

U centru Nepotovog zanimanja ipak je bilo pisanje biografija. Napisao je tako i biografiju Marka Tulija Cicerona u više svezaka te Katona Starijeg koje nisu sačuvane. Njegovo najpoznatije djelo je O znamenitim vojskovođama stranih naroda.



Nema komentara:

Objavi komentar